PORODICA
važan cinilac pripremljenosti
za školu

Porodica ima odgojnu funkciju
Moc roditeljskog odgoja je velika jer je to intimna zajednica u kojoj su clanovi povezani toplim emocionalnim vezama
– u obitelji dijete uci identifikacijom (“želim biti kao mama, kao tata…”)
BITNO JE U DJETETA BUDITI MOTIVACIJU, VOLJU, ŽELJU i NASTOJANJE DA NAUCI i SAVLADA NEŠTO NOVO
ucenje traje citav život – stoga je u djeteta potrebno usaditi ljubav prema ucenju
svaki roditelj želi:
1. da dijete dobro uci
2. da se uspješno ukljuci u društvo
3. da se maksimalno afirmira u životu

!!!!! V AŽ N O !!!!!

DOBRA SURADNJA VRTICA i RODITELJA

• nikada nemojte plašiti dijete školom – “Vidjet ceš ti tamo, dobit ceš jedinicu, ici ceš u cosak, …”
  
• školu treba predstaviti u realnom svjetlu – “Sva djeca idu u školu – ona nam pomaže da postanemo veliki!”

UCINIT CEMO ZAJEDNO

• djecu cemo odgajati u poticajnoj sredini

POZITIVNA EMOCIONALNA POTPORA DJETETOVIM NASTOJANJIMA
OSIGURATI HRANJIVU ISHRANU S DOVOLJNO VITAMINA, MINERALA, PROTEINA i KALORIJA
STIMULIRAT CEMO SVA DJETETOVA OSJETILA
PONUDIT CEMO MU NIZ IZAZOVA KOJI NISU NI PRELAGANI NI PRETEŠKI ZA NJEGA
OMOGUCIT CEMO DJETETU STJECANJE SOCIJALNIH UMIJECA
POTICAT CEMO ŠIROK RASPON VJEŠTINA i AKTIVNOSTI U MENTALNOM, TJELESNOM, ESTETSKOM, DRUŠTVENOM i EMOCIONALNOM ASPEKTU
DAT CEMO DJETETU DA BIRA MNOGE SVOJE AKTIVNOSTI
PRUŽIT CEMO MU PRILIKU ZA SAMOSTALNOST
DAT CEMO MU PRAVO DA PONEKAD POGRIJEŠI
STVORIT CEMO UGODNU ATMOSFERU KOJA POTICE ISTRAŽIVANJE i ZABAVU PRI UCENJU
DIJETE CE BITI AKTIVAN SUDIONIK, A NE PASIVAN PROMATRAC

ucenje je najdjelotvornije kada je zabavno

KAKO CETE PRIPREMITI SVOJE DIJETE
ZA UCENJE CITANJA i PISANJA

budite primjer citanja
citajte s djetetom slikovnice uz objašnjavanje
citajte s djetetom tako da vam ono sjedi u krilu ili do vas
citajte pjesmice u rimi
objašnjavajte djetetu natpise u okolini
poticite njegovo samostalno razgledavanje slikovnica i knjiga
poticite djetetovo igranje slovima
poticite šaranje, pisanje i crtanje
pridajte važnost njegovom potpisu
posjetite s djetetom knjižnicu
kad vi nešto citate, dajte i djetetu da cita, kad vi nešto pišete, dajte njemu da crta ili da glumi pisanje

CITAJTE S DJETOM REDOVITO, ALI
NE PREDUGO (10 – 20 MIN)
NEKA TO BUDE VRIJEME
ZA VESELJE, SMIJEH i LJUBAV

VJEŽBE VIDNO – MOTORNE KOORDINACIJE
izrezivanje: resa od papira, rezanje rubova kružnih oblika, izrezivanje složenijih oblika
sastavljanje – igra sa sitnijm kockicama i predmetima
trasiranje prstom, a zatim i bojicom oko predmeta, bojanje do rubova
svakodnevne aktivnosti: zakopcavanje, vezanje, slaganje odjece,…
igre tipa "origami" – presavijanje papira
dopustiti glumljenje pisanja i citanja

POKUŠAJTE KOD KUCE
igrati se rimom (stonoga – bosonoga)
tražiti od djeteta da prepozna prvi ili zadnji glas koji je culo u nekoj rijeci
tražite od djeteta da vam isprica pricu pa je zapišite pred njim
ohrabrite pokušaje djeteta da piše pismo (baki, razglednicu s odmora). Pismo možete zajedno poslati.
njegujte humor! Neka vam isprica što bi se dogodilo npr. kad bismo šecerili iz staklenke na kojoj piše sol!?
vježbajte pricanje i prepricavanje. Djeca vole slušati price o tome što je bilo dok su bili mali ili doživljaje iz vašeg djetinstva. Tražite od djeteta da vam preprica netom procitanu pricu služeci se slikama iz slikovnice

NE PROPUSTITE POHVALITI SVOJE DIJETE

PRIPREMLJENOST DJETETA
ZA ŠKOLU

Optimalan stupanj razvijenosti razlicitih fizickih i psihickih funkcija djeteta koje ce mu omoguciti uspješno svladavanje propisanog nastavnog plana i programa

OBUHVACA:

KRONOLOŠKA DOB:

• sva djeca rodena od 1. travnja tekuce godine i 31. ožujka naredne godine su školski obveznici
  

ALI – kronološka dob nije jedini prihvatljivi kriterij upisa u školu

TJELESNA ZRELOST

• dijete mora doseci odredenu biološku razvojnu razinu kako bi moglo podnijeti tjelesne i psihicke napore koji ga ocekuju u školi (npr. put od kuce do škole, teška dacka torba…)
  
• visina (prosjecno za djecake 120, a za djevojcice 117 cm)
  
• težina – prosjecno oko 20 kg
  
• dobra razvijenost osjetnih organa, narocito vida i sluha
  
• stupanj okoštavanja, mišicna snaga, pojava trajnih zubica
  
• tjelesnu zrelost utvrduje lijecnik pri upisu u školu

ZRELOST PSIHOMOTORIKE

• uskladivanje odredene vrste pokreta s osjetnim podacima koje dijete prima putem osjetnih organa iz svoje okoline
  
• uspostavljena lateralizacija – ljevaštvo / dešnjaštvo / ambidekstrija
  
• psihomotorne vještine su CITANJE i PISANJE

EMOCIONALNA ZRELOST

• djetetove emocionalne reakcije primjerene su situaciji
  
• važna je EMOCIONALNA KONTROLA
  
• odgajanje emocionalne kontrole znaci razvijanje navika u emocionalnom ponašanju
  
• ucenje da se neke emocije prikriju ili izraze s manje intenziteta nego što su doživljene (posebice bijes, srdžba) tako da budu prihvatljive okolini
  
• uspostavljanje emocionalnih kocnica u nama
  
• bitno je da dijete ima odredenu razinu tolerancije na frustraciju. To ce mu omoguciti da ustraje u ucenju i onda kad mu baš nije zanimljivo ili ugodno

SOCIJALNA ZRELOST

• povezana s emocionalnom zrelošcu
  
• oznacava prilagodbu na društvene norme
  
• važni su procesi imitacije i identifikacije
  
• dijete od odraslog MORA cuti da je dobro pomagati drugima, da ponekad treba popustiti…

INTELEKTUALNA ZRELOST

• obuhvaca razvijenost psihickih funkcija
  
• bitna je dobra razvijenost govora – dijete mora biti sposobno izraziti misli i potrebe te razumjeti tudi govor
  
• pamcenje – ovisi o djetetovom interesu, aktivnom stavu i uocavanju logickih veza

• inteligencija – postoji sedam vrsta inteligencije:
  1. verbalna
  2. matematicko – logicka
  3. specijalna
  4. glazbena
  5. vizualna
  6. interpersonalna
  7. intrapersonalna

DOPUSTITE SVOM DJETETU DA NEKU INTELIGENCIJU IMA JACE, A NEKU MANJE RAZVIJENU

• pažnja – prije polaska u školu pažnja je nenamjerna i traje 15 – 20 minuta ako je sadržaj djetetu zanimljiv.
  
• Kasnije pažnja postaje namjerna te olakšava ucenje, pamcenje i aktivno spoznavanje.
  
• Vježbati tako da od djeteta zahtijevamo da obrati posebnu pažnju na odredene aspekte nekog predmeta (pr. boju, zvuk, oblik …)
  
• mišljenje – zahvacanje odnosa i veza medu stvarima i pojavama koje djeca opažaju, ali i predvidanje tih odnosa bez ranije stecenog iskustva
  
• bitno je da dijete ima osnovne pojmove o vremenu i prostoru te o kolicinskim odnosima (pr. jucer – danas – sutra; iznad – pored – lijevo – desno; puno – malo)
  Ni jedna ptica
  ne stremi previsoko,
  ako leti vlastitim krilima.